💤 Zahtjevi na koje ne možeš da odgovoriš

Hajde da kažemo da je u prosjeku osam sati tvog života dnevno posvećeno poslu kojem obavljaš i na kojem te neminovno raširenih ruku dočekuju izazovi i stresne situacije. Često, oni su povezani sa zahtjevima radne okoline na koje ne možeš da odgovoriš.

Pokušavaš, ali koliko god pokušavao ili pokušavala da se dobro nosiš sa njima, ponekad te paraliziraju, učine da se osjećaš bezvoljno i nemotivirano, ili da burno reaguješ. Tvoja reakcija, suočavanje ili povlačenje zavisi o psihološkim i fizičkim karakteristikama.

Hajde da vidimo šta sve možeš uraditi kada se stres u životu ili na poslu pojavi.

💤 Prepoznaj da si pod stresom, izaberi strategiju & oporavi se kod kuće

Htio, htjela ti ili ne, tvoje tijelo, um i reakcije odaju da si pod stresom. U tijelu, mišići su napeti, osjećaš umor i glavobolju, srce brže lupa i kada dođeš kući imaš probleme sa spavanjem – tijelo kaže stres.

Osjećaš se preplavljeno, razdražljivo, depresivno ili anksiozno – um kaže stres.

Izostaješ s posla, reagiraš burno i sukobljavaš se, kreativnost ti je smanjena, a nezainteresiranost se pojavila – reakcije kažu stres.

U središnjem mjestu stresa je procjena. Čim doživiš stres odmah kreće i suočavanje s njim, a to podrazumijeva tvoje obrambene mehanizme – misli i ponašanja koja imaš da bi smanjio ili smanjila stres. Postoji nekoliko tehnika kao što su abdominalno disanje, vizualizacija i mindfulness meditacija koje daju instant olakšanje, ali tri su osnovne strategije koje možeš da iskoristiš:

• suočavanje usmjereno na problem – smatra se najučinkovitijom strategijom (ako nisi dobro uradio ili uradila neki zadatak i imaš loš feedback, suočavanje podrazumijeva da se ponovo pozabaviš tim zadatkom i napraviš izmjene na osnovu feedback-a),
• suočavanje usmjereno na emocije – strategija u kojoj ćeš se pozabaviti svojim emocijama i mislima (ako ne postoji mogućnost da se ponovo pozabaviš zadatkom, onda je vrijeme da se pozabaviš svojim emocijama, da razgovaraš o njima ili tražiš emocionalnu podršku od bliskih osoba),
• suočavanje izbjegavanjem – smatra se najmanje korisnom strategijom (ako nemaš mehanizme da se nosiš sa stresom, često možeš ignorisati problem i emocije što će dovesti do toga da nisi u mogućnosti riješiti problem).

Bilo koju strategiju da izabereš, stresna situacija zahtijeva i oporavak koji nastupa kada dođeš kući. To će smanjiti umor i negativne efekte, a ti možeš da napraviš psihološku pauzu i da zaboraviš na posao ili da se opustiš, odeš u šetnju ili radiš aktivnosti koje ne zahtijevaju veće fizičke i psihičke napore. Još jedan od načina oporavka je usavršavanje, odnosno usvajanje vještina koje nisu nužno vezane za posao. Posljednja je kontrola, odnosno da nakon posla ne žuriš, juriš uraditi još zadataka jer to može povećati nivo stresa.

Hajde da kažemo osam radnih sati ili trećina života nije malo i ako na vrijeme ne izaberemo svoju strategiju i nastavimo oporavak kući, život nam vrlo brzo može postati haotičan a naše mentalno zdravlje ugroženo. Ponekada ne znamo i ne možemo sami da se nosimo sa stresom i sigurno zaslužujemo podršku stručnjaka i stručnjakinja.

Ako ipak želiš da probaš sam ili sama, možda te inspirišu načini na koje se sa stresom nose članovi i članice naše lonac.pro zajednice.

🍵 Šta kažu članovi i članice lonac.pro zajednice o suočavanju sa stresom?  

"Emotivno se mi svi ponekad raspadamo iza osmijeha i to ne pokazujemo drugim ljudima. Zato je moja tajna odlazak u šumu ili daleko od ljudi, gdje se dobro izvrištim za svaki taj osmijeh. Radim to barem četiri puta godišnje", rekao mi je Mirsad Beširević, naš četrdesetšestogodišnji član i mentor u loncu.

„Prvo čega se moram prisjetiti je da život ne može biti ravna linija - postoje trenuci kada nam sve ide od ruke, a postojat će i trenuci, usprkos našoj organizaciji i prethodnoj pripremi, kada će nas obuzeti stres zbog posla, fakulteta ili škole. Iako su ti teški i stresni trenuci neminovni, neminovna je i činjenica da će proći, pa ja pokušavam da se podsjetim na tu budućnost kad ću konačno moći odahnuti. Nakon toga, napišem sebi na papir šta sve trebam uraditi. Ako su ispiti u pitanju, napišem koje lekcije, zadatke i poglavlja trebam preći danas, koje bih mogla sutra, a sve to trudeći se da lista bude što realnija kako se na kraju dana ne bih osjećala poraženo jer nisam uspjela uraditi sedamdeset zadataka koje sam sebi odredila. Kada se spisak onoga što trebam uraditi nađe na papiru ili u bilješkama umjesto u mojoj glavi, bude mi puno lakše. Iako se pauze u vrijeme stresa čine kao da su na dnu liste prioriteta, ponekad trenutak smirenosti i vrijeme odvojeno za procesuiranje emocija bude ključno za produktivniji rad kada se vratimo sa time-out-a. Ne treba ni potcijeniti razgovor sa nekim ili dijeljenje svojih misli sa komadom papira. Ova tehnika možda ne izgleda uspješno, ali predložila bih svakome da barem pokuša“, rekla mi je Belma Ramić, naša dvadesetjednogodišnja članica i aktivistkinja.

„Jačam vlastitu otpornost tako što učim prihvatiti okolnosti ali ne dopustiti da na mene utječu na nezdrav način. Imam sreću da mogu da biram s kim ću raditi i komunicirati, što prevenira dosta nepotrebnog stresa. Kada sam izložena stresnoj situaciji, trudim se da upravljam sobom i tada na snagu dolazi moja praktična strana koja se fokusira na rješenje problema a ne zapetljavam se u svoje i tuđe emocionalne nezrele reakcije. Na duhovnoj razini, branim se jogom, meditacijom, smijehom, plesom i čitanjem“, rekla mi je Lidija Sejdinović, naša tridesetšestogodišnja članica i suvlasnica biznisa.

Odlazak u šumu, pisanje TO DO liste, meditacija, joga, smijeh neki su od načina na koje sami možemo da se riješimo stresa. Osim reagovanja u stresnoj situaciji, često možemo i da se unaprijed pripremimo za težak dan. Dakle, ne trebamo čekati da se on pojavi kako bismo vježbali nove strategije. Biti psihički spreman za stres na poslu, veliki je korak u očuvanju mentalnog zdravlja. Dobro upravljanje vremenom često može biti i dobra prevencija stresu – napraviti TO DO listu, odrediti prioritete, rasporediti vrijeme, veliki cilj rascjepkati i truditi se pridržavati planova i prioriteta ključ je uspjeha.

Međutim, nismo mi jedini koji možemo pomoći sebi sa stresnim situacijama. Važnu ulogu mogu igrati i team leaderi, menadžeri i poslodavci.

🍵 Idealan team lead stresa na poslu i preduzetnički izazovi

Idealni team leader-i znaju da stres na poslu ne treba ignorisati, nego da ga treba eliminisati koliko god je moguće, u protivnom, on može oslabiti učinkovitost uposlenika i uposlenica i na koncu, uspješnost tima ili firme. Zadužen za upravljanje stresnim situacijama, idealan team leader-i organizovat će edukacije o stresu za tim, ali će primarno raditi na kvalitetnoj komunikaciji i dobrim međuljudskim odnosima. Potrudit će se da dobro organizuju rad i radno okruženje i pobrinu se o podudarnosti vještine uposlenika i uposlenica i potreba posla kao i o njihovom radnom opterećenju. Učinit će da se oni dobro osjećaju u svom radnom okruženju i ono najvažnije – obratit će pažnju na mentalno zdravlje svojih uposlenika.

Da bi učinili da se uposlenici i uposlenice lijepo osjećaju na svom poslu, neki od mladih uspješnih preduzetnika i preduzetnica iz Startup studija imaju svoje načine. Ipak, kao preduzetnici i preduzetnice i sami su često izloženi stresnim situacijama.

Da bih otkrila kako se nose sa stresom i kako svojim uposlenicima osiguravaju dobro okruženje, razgovarala sam sa mladim uspješnim preduzetnicima i preduzetnicama -  Jovanom Grahovcem, suvlasnikom biznisa JoWood, Mirzom Efendićem, suvlasnikom biznisa Una Storia i Jelenom Pušac-Broćilović, suvlasnicom Centra Kvantne Medicine Quantum Medicom.

Jovan mi je ispričao kako se u borbi protiv preduzetničkog stresa okružuje dobrim ljudima, a da je važno „imati dobar tim i biti svjestan težine zadatka koji je pred tobom, odnosno prepoznati stresne situacije i mirne glave ih analizirati i naći rješenje“. U vrijeme dok je još studirao, Jovan je i sam radio različite poslove i tada je, kroz „hladan odnos poslodavaca“ naučio kakav poslodavac neće biti:

„Kada radnik osjeća da je njegov rad cijenjen, i da je sam koristan te da ga poslodavac poštuje, mentalno zdravlje uposlenika se ne dovodi u pitanje. Fina riječ, pitanje kako si privatno, mogu li ti pomoći i slično, ne košta mnogo ali vrijedi mnogo. Na kraju dana se moramo zapitati hoćemo li biti lideri ili obični poslodavci“, rekao mi je Jovan i dodao da je za klimu i kulturu kompanije važno da „se zna red i poštovanje radnog mjesta i preduzeća, shvatanje radnih obaveza i koliko je to bitno za firmu i sam kolektiv. Kada to poštovanje postoji onda uposlenici imaju i slobodu na čašicu razgovora sa kolegama, kratke pauze za predah i slično, a da pritom radne obaveze ne ispuštaju. Pritom kada se uradi dobar posao uposlenici moraju osjetiti rezultate kroz neke procente u primanjima, jer svakom od nas treba motivacija za trud. Tako smo svi zadovoljni i motivisani za nove poslovne izazove“. 

Kao pozitivan primjer u JoWoodu izdvojio je i pauze – „kada ne samo da odmaramo nego promijenimo ambijent tako što odemo u lokalni kafić i gdje tema `posao` nije dozvoljena. To je trenutak koji ne košta, a čini da se svi vratimo na poslovne zadatke sa osmijehom“, zaključio je uspješni mladi preduzetnik Jovan.

Mirza Efendić mi je ispričao kako se svog preduzetničkog stresa rješava, slično kao i Jovan, okružuje se dragim i pozitivnim ljudima i uživa u druženju sa porodicom i prijateljima. Ispričao mi je i kako je na poslu izazovno i da je često cijeli tim u burn out-u ili na granici istog i dodao: „Imamo jedan jako jako dubok odnos između nas i to je najvažnije. Prijatelji smo koji vjeruju u istu ideju i svi brinemo jedni za druge. Nemam drugo objašnjenje“, zaključio je Mirza.

Jelena Pušac-Broćilović preduzetnički stres rješava tako što kada se situacija zakomplikuje “sve pusti i ode negde gdje može da se potpuno opusti i ne priča o poslu i tada se obično i sve samo riješi”. Jelena se trudi da ne radi duže od 18 h, a nakon toga druži se sa djecom, prijateljima, odlazi u kino, pozorište, kuha ili trenira. Kaže kako sama nekada uspijeva prevladati stres, a nekada i ne, ali dodaje i da je sve to dio njenog odrastanja u preduzetničkim vodama. Jelena mi je ispričala i da je svjesna važnosti mentalnog zdravlja njenih uposlenih, pa im, osim veselja uz muziku, od ove godine, priređuje i team buliding na Borju u Hajdučkim vodama gdje su plesali uz tamburaše i postavili ciljeve za sljedeću godinu: 

“Izuzetno je važna mentalno zdravlje i zadovoljstvo uposlenih, a način na koji ja vodim računa o tome je da sam uvela obavezan poklon za rođendan svakog zaposlenog u vidu malih finansijskih podsticaja, obavezna okupljanja kvartalno koja podrazumijevaju izlazak na večeru ili ručak cijelog tima, a nekada i izlazak u klub da se veselimo uz uživo muziku,” ispričala mi je Jelena i naglasila kako je naučila da je dobar tim saradnika i uposlenih ključan za uspjeh i rast biznisa, te da “ukoliko neko dolazi nezadovoljan na posao, tu onda nema napretka”. 

Jelena dodaje i da je za nju, rad u timu najljepši i i najizazovniji, ali da u timu od deset zaposlenih kada osjeti da neko nije zadovoljan, otvoreno porazgovara i procijeni i da li i sama negdje griješi. 

Preduzetnički ili uposlenički stres je svako od nas barem je jednom doživio u životu, a kako bismo adekvatno brinuli o mentalnom zdravlju, svi mi možemo izabrati svoje strategije koje će učiniti da se bolje nosimo sa stresom i osjećamo ljepše na poslu. Nadam se da si u pričama naših članova i članica i uspješnih mladih preduzetnika i preduzetnica pronašao ili pronašla inspiraciju i da ćeš se u u novoj poslovnoj godini spremnije suočavati sa stresom.

Sretno sa stresom. 🍀

___

Pogledaj i:

• Šta je ChatGPT o kome svi pričaju?
• Zašto ljudi mrze ponedeljak?

___

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro - zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.